Preuzeto i prevedeno sa www.fastcompany.com/90564801/stem-careers-require-the-same-kind-of-creative-thinking-as-the-arts-says-new-research autorke Koni Lin (Connie Lin).

Muzički vizionar, koji komponuje simfoniju za orkestar i muči se da osmisli melodiju za skerco, mora da koristi kreativnost da bi rešio problem.

I lukavi inženjer koji dizajnira strujna kola za soliter, shvatajući da su mu vodovodne cevi na putu, takođe mora da upotrebi kreativnost za rešavanje tog problema.

Dok bi neko mogao da pomisli da je vrsta kreativnosti potrebna za rešavanje ovih problema različita – imamo muzičara koji barata akordima i arpeđom, i inženjera koji radi sa voltima i linearnom algebrom – taj neko ne bi bio u pravu, sudeći po studiji Univerziteta u Južnoj Australiji. Prema autorima studije, kreativni alati koji se koriste u umetnosti i u nauci, tehnologiji, inženjeringu, i matematici (STEM) su u stvari veoma slični.

Kako navode, u osnovi se oba slučaja zasnivaju na otvorenosti za nove ideje, primeni divergentnog razmišljanja, i održavanju osećaja fleksibilnosti.

“Pre ovog istraživanja nismo znali da li je kreativnost u STEM-u ista kao kreativnost u drugim oblastima, ili postoji nešto specifično za kreativnost u STEM-u” – rekao je vodeći autor i profesor Dejvid Kropli (David Cropley). “Ispostavilo se da je kreativnost opšta po prirodi – u osnovi ona predstavlja svestranu kompetenciju koja uključuje slične stavove, dispozicije, veštine i znanja, primenjive na različite situacije”.

U okviru ove trodelne studije, istraživači su anketirali 2277 učenika i diplomaca u Nemačkoj, starosti od 17 do 37 godina. Od njih, 2147 su pohađali STEM studije a njih 130 je pohađalo umetnost. Prvi deo je testirao kreativnu samo-efikasnost učenika, ili uverenost u sopstvene kreativne sposobnosti, kroz slaganje ili neslaganje sa izjavama kao što su “Ja sam dobar u smišljanju novih ideja” i “Imam dobru maštu”. Drugi deo studije je testirao njihovo divergentno razmišljanje tako što im je traženo da osmisle što više ideja oko konkretnog postavljenog problema kao što je “Kako poboljšati korišćenje javnog prevoza”. U poslednjem delu, traženo im je da ocene data rešenja problema po kriterijumima originalnosti, izvodljivosti, efektnosti, i opštoj kreativnosti.

Na kompletnom uzorku, istraživači su uočili minimalne razlike između STEM studenata i studenata umetnosti.

Ovo ima velike implikacije na obrazovanje, izjavio je Kropli, tako što predavači “mogu sa pouzdanošću da prihvate i integrišu povišene nivoe kreativnosti kroz svoje planove i programe za dobrobit svih studenata – bilo da studiraju STEM ili umetnost”.

To je značajno otkriće i za čovečanstvo u celini, jer značaj kreativnosti nastavlja da raste u svetu koji je sve više automatizovan. Ranije ove godine, Svetski Ekonomski Forum je identifikovao kreativnost kao sposobnost podjednako suštinsku kao što je veštačka inteligencija, u obavljanju poslova budućnosti.

“Da bismo pripremili sledeću generaciju za budućnost, moramo da razumemo nedostatke na tržištu – ljudske veštine koje računari, veštačka inteligencija i automatizacija ne mogu da postignu”, rekao je Kropli. “Tu se uklapa kreativnost”.